GASTROSKOPIJA
Gornjom endoskopijom ili gastroskopijom, pregledava se sluznica gornjeg dijela probavnog sustava, jednjak, želudac i dvanaesnik. Pretraga se izvodi vrlo tankim savitljivim instrumentom, poput malog prsta, na kome se nalazi optički instrument i izvor svijetla, što omogućuje prikaz unutrašnjosti organa na vanjskom ekranu.
Zašto se radi gastroskopija?
Ova pretraga omogućuje jasan uvid u stanje gornjeg djela probavnog sustava. Pretragu je svakako bitno učiniti u svake osobe starije od 45 godina koja ima novonastalu bol u žličici, osjećaj nadutosti nakon određene hrane ili žgaravicu. Također ju je neophodno učiniti u svake osobe koja ima alarmantne simptome, kao što su pojava krvi u stolici ili crna stolica poput katrana, osjećaj otežanog gutanja, disfagije, gubitak na težini ili slabokrvnost (osobito u muškaraca). Ova je pretraga neusporedivo bolja u odnosu na rendgensko snimanje želuca.
Kako se izvodi gastroskopija?
Pretraga se izvodi na lijevom boku. Prije pretrage se postavi štitnik za usta, a po potrebi se anestezira sluznica usne šupljine lidokainskim sprejom . Za vrijeme pretrage bolesnik može normalno disati, bilo na usta ili nos. Aparat se pažljivo uvodi kroz usta, dalje u jednjak, želudac i dvanaestnik. Pretraga je u osnovi neugodna, ali nije bolna. Liječnik tijekom pretrage može uzeti mali uzorak tkiva za dodatne pretrage, primjerice ako želi utvrditi da li se na promijenjenoj sluznici radi o dobroćudnoj ili zloćudnoj promjeni, ili za određivanje prisutnosti bakterije H. pylori, koja predstavlja čimbenik rizika za razvoj kroničnih želučanih bolesti. U bolničkim uvjetima , gastroskopijom se omogućuje i odstranjivanje dobroćudnih izraslina na sluznici (polipa), zaustavljanje krvarenja, te širenje suženja koje onemogućuje normalan prolaz hrane ili tekućine i drugo.
Priprema
Prije pretrage pacijent ne smije jesti najmanje 4-6 sati. Prazan želudac nužan je kako bi se mogao napraviti nesmetani pregled. Važno je da svom liječniku unaprijed kažete sve lijekove i pripravke (i one biljne) koje uzimate. Važno je isto tako da liječniku kažete sve bolesti od kojih bolujete ili ste bolovali (bolest srčanih zalistaka primjerice jer je u tom slučaju potrebno unaprijed uzeti antibiotik). Ako znate da ste na nešto alergični, važno da unaprijed obavijestite liječnika.
Pretraga se radi na način da bolesnik legne na lijevi bok. Instrument se polako uvodi kroz usta u jednjak, želudac i dvanaesnik. Instrument ne smeta pri disanju i pacijent može disati bilo na nos, bilo na usta. Većina bolesnika nema pri pretrazi doživljaj značajnije nelagode, osobito kada se slijedite upute osoblja koje vodi pretragu. Nakon pretrage može zaostati blagi podražaj u ždrijelu, ili nadutost u trbuhu. Nakon odlaska možete normalno jesti kada popusti osjećaj utrnutosti u grlu, približno za sat vremena. Ako ste dobili neki lijek za ublažavanje straha i nelagode ili za opuštanje ne smijete upravljati vozilom još neko vrijeme, sve dok traje njegovo djelovanje. Kako je to najmanje nekoliko sati neka Vas neko drugi doveze na pretragu i iza toga odveze kući. Komplikacije pretrage su moguće, ali su izuzetno rijetke. Krvarenje je moguće iz mjesta uzimanja uzoraka tkiva ili nakon odstranjenja izraslina (polipa), no to je vrlo rijetko i obično zahtijeva tek kraće praćenje. Rijetko može doći do perforacije (puknuća) na stjenci probavnih organa. Važno je na vrijeme uočiti znakove i simptome kao što je pojava zimice, tresavice ili povišene temperature, novonastalo otežano gutanje, bolovi u ždrijelu, prsima ili trbuhu, ili bilo koji drugi novonastali znak, odnosno simptom. Većinu lijekova se može nastaviti uzimati, ali neki lijekovi utječu na pripremu ili samu pretragu. Obavijestite liječnika koji će vam raditi pretragu da ste na terapiji lijekovima protiv zgrušavanja krvi kao što je Martefarin (varfarin). ReoPro (abciximab), Plavix, Zyllt (klopidogrel), Persantine (dipiridamol), Integrillin (eptifibatide), Tagren (tiklopidine), Aggrastat (terofiban). Obavezno napomenite alergije na lijekove.